Vijesti

ŽELITE SUPER PLAĆEN POSAO U NJEMAČKOJ? Ovih 45 zanimanja odmah zapošljavaju: pogledajte popis

Unatoč prijelaznom razdoblju od dvije godine, na koliko je Njemačka uvela restrikcije za zapošljavanje Hrvata, oni i u ovom trenutku mogu konkurirati za neko od pedesetak deficitarnih zanimanja. Njemačka agencija za zapošljavanje objavila je listu poslova koji su otvoreni radnicima izvan Europske unije, a među njima su medicinske sestre različitih profila, njegovatelji, inženjeri i tehničari za mehatroniku, električari i strojovođe. Agencija će tu listu dopunjavati u skladu s aktualnim potrebama na tržištu rada svakih šest mjeseci.

Osim radnog mjesta za one koji nemaju posao, mnogima je kriterij za odlazak na rad u Njemačku i plaća. Prosječna njemačka neto plaća trenutačno iznosi oko 2000 eura. Plaća njegovatelja i medicinskih sestara prosječno iznosi između 2000 i 2200 eura bruto pa naviše, ovisno o težini posla i dodacima na plaću. Visokokvalificirani stručnjaci s radnim iskustvom u prosjeku zarađuju dvostruko više, ali uvijek treba uzeti u obzir i sve troškove preseljenja i života u drugoj zemlji.

Kako testirati intelektualne vještine na intervjuima za posao?

Neke je vještine lako uočiti i o njima prosuđivati - primjerice, komunikacijske vještine. Kako, međutim, testirati intelektualne vještine kao što su empatija ili snalaženje u timskom radu?

Pod pojmom intelektualne ili 'meke' vještine (na engleskom 'soft skills') podrazumijevaju se komunikativnost, rješavanje problema, postavljanje ciljeva, upravljanje stresom, timski rad, kreativnost i brojne druge sposobnosti.

Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi

Gotovo 70% građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 457 kuna, što je 15 kuna više nego što su štedjeli tijekom 2013., pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2014. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. 


Iako su žene štedljivije te mjesečno u prosjeku izdvajaju 50 kuna više od muškaraca, istovremeno su nezadovoljnije ušteđenim iznosom. Samo 26% žena, za razliku od 37% muškaraca, zadovoljno je ušteđenim iznosom. Također, istraživanje je pokazalo da najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 561 kunu mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 383 kune, a stariji od 50 godina 402 kune.

Rad na određeno može trajati neodređeno dugo, a otpremnine – nema

.Devet od deset ugovora o radu koji su u posljednja dva desetljeća nuđeni domaćim radnicima imali su klauzulu o privremenosti i zaključivani su na određeno vrijeme, na nekoliko mjeseci do najviše tri godine.

Što zapravo znače izmjene Zakona o radu?

Sabor je na svoj posljednji radni dan prije ljetne stanke, 15.07.2014., izglasao novi Zakon o radu. Najvažniji je to nacionalni opći propis o radu koji propisuje prava i obveze individualnih i kolektivnih radnih odnosa. To je zakon na koji se dugo čekalo i čije su izmjene digle popriličnu buru u javnosti.

Vlada je Zakon u saborsku proceduru uputila s uobičajenim popratnim objašnjenjem kojim pojašnjava što se izmjenama željelo postići i koji su alati korišteni u svrhu postavljanja tih ciljeva. Tako se u objašnjenju navodi kako je poduzimanje reformi radnopravnog zakonodavstva neophodno „zbog ubrzanog povećanja zaposlenosti, suzbijanja sive ekonomije i omogućavanja zakonodavnog okvira koji će poslodavcima omogućiti brzu prilagodbu i fleksibilnost poslovanja, a radnicima pružiti odgovarajuću zaštitu i sigurnost“.

Očekivanja su bila velika. Vladina je namjera očito bila postići da novim Zakonom budu zadovoljne obje (suprotstavljene) strane – i radnici, i poslodavci. A pri tome naravno i Europska komisija, MMF, Svjetska banka i ostali veliki igrači koji uporno traže reformu hrvatskog radnopravnog okvira. Oni koji se bave Zakonom o radu u praksi neminovno postavljaju pitanje – može li se ovim izmjenama postići ostvarenje tih ciljeva?

Poziv za prethodno utvrđivanje staža

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poziva osobe koje su radile u inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u područnim službama i uredima Zavoda, prema mjestu prebivališta, podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu, kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Staž potvrđen od strane inozemnog nositelja u državama s kojima je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.
Također se pozivaju budući umirovljenici da dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu (koji se može podnijeti najranije jedan mjesec prije prestanka osiguranja) obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te pokretanjem postupka tzv. pretkompletiranja podataka brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 10 11 12 Zadnja