Vijesti

Samo u jednom sektoru Nijemci trebaju čak 10.000 stranih radnika

Njemačka vlada želi privući kvalificirane radnike iz zemalja u razvoju. No, za mnoge visokoobrazovane Njemačka nije najatraktivnije odredište. Razlozi su restriktivni imigracijski zakoni i slabe mogućnosti napredovanja.

 

U ožujku su Filipini i Njemačka potpisali tzv. Ugovor o posredovanju. Prema tom ugovoru Njemačka agencija za zapošljavanje može aktivno zapošljavati medicinske sestre s Filipina. Već godinama vrhunski obučene medicinske sestre i medicinski tehničari rade u inozemstvu, trenutno najviše u Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD-u.

U Njemačkoj postoji velika potražnja za medicinskim osobljem u bolnicama i staračkim domovima, objašnjava Mardomel Celo Melicor, filipinski generalni konzul u Berlinu, za Deutsche Welle. Trenutno, prema podacima iz Ministarstva za rad i socijalnu skrb, ima oko 10.000 slobodnih radnih mjesta u sektorima za skrb, za koje u Njemačkoj nema odgovarajućih kandidata. Razlog je to što su ovi poslovi teški, a slabo plaćeni. Stoga Njemačka pokušava zapošljavati i ljude iz inozemstva.

Sin vlasnika Agrama: Životopis mora imati i golišave fotke

N. K. šokirao je e-mail koji je dobila, a Grgić tvrdi da je to njegov način šale. Nije trebala otvarati e-mail ako joj se ne sviđa. Već sam imao problema zbog slanja takvih e-mailova, kaže Mirko Grgić.

 

Zbog nezaposlenosti žene često postaju žrtve poslodavaca koji ih spolno uznemiravaju i izrabljuju. Pokazuje to slučaj N. K., koja je zimus tražila posao u Zagrebu i naletjela na nemoralnu ponudu koja joj je poslana sa službenog e-maila Mirka Grgića, glavnog stručnog suradnika u koncernu Agram, inače sina vlasnika Agrama Dubravka Grgića. Stigao joj je mail u kojem je bio naputak kako bi trebao izgledati njen životopis koji bi, osim stručnih referencija i dokaza o stečenom iskustvu, trebao sadržavati i golišave fotografije

Započela utrka za sezonskim poslovima: Zarada od 300 do čak 1.500 eura

Mnogi će državljani susjedne BIH svoju nezaposlenost pokušati riješiti, barem za vrijeme ljetnih mjeseci, sezonskim poslovima na hrvatskoj obali, gdje mogu zaraditi sasvim pristojne plaće. No, većina ih još uvijek to radi na crno.

 

Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje između zavoda za zapošljavanje drugih država, ove godine još nije dobila nijednu ponudu Hrvatske,Crne Gore ili drugih država, koja se tiče sezonskog rada.

Međutim, to ne znači da državljani BIH neće obavljati sezonske poslove u tim zemljama, već da pa će veliki broj njih, kao i svake godine do sada, sezonske poslove, pretežno u oblasti ugostiteljstva, obavljati na crno.

Prije svega, riječ je o građanima koji će raditi kao konobari, kuhari, spremačice, sobarice ili prodavači.

Tijekom ljetne sezone u primorskim mjestima oni mogu sasvim pristojno zaraditi, pa se zato odlučuju u na takve poslove.

Taksisti Cammea postali prodavači

Putnici koji su se posljednjih tjedan dana zatekli u taksijima Cammea ostali su, u najmanju ruku, iznenađeni ponudom na stalcima iznad suvozačevog mjesta.

 

Zagrebački taksi Cammeo u svoja je vozila nedavno uveo i prodaju cigareta, guma za žvakanje i prezervativa.

 

U taksijima ove tvrtke izložene su četiri vrste cigareta, prezervativi i gume za žvakanje, koji se prodaju po cijenama kao i u trgovini.

Proizvodi se mogu kupiti u Cammeovim taksijima u Zagrebu, gdje je pokrenut pilot-projekt, no u Cammeu su rekli da će, s obzirom na zadovoljstvo putnika, tu praksu uskoro pokrenuti i u Osijeku te Rijeci

Otkrili koje bolesti Hrvate najčešće 'ubijaju' na poslu

Kada su u pitanju profesionalne bolesti, u Slavoniji, tj. u njenih pet županija, najviše se boluje od sindroma prenaprezanja. Na jugu zemlje zaposlenici najčešće obolijevaju zbog azbesta kojem su izloženi u radnom okruženju.

 

Kako je nedavno objavio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, od 1997. do 2011. evidentirane su 317.774 ozljede na radu, 734 smrtna slučaja na radu, a u tom vremenu evidentirano je i 2.112 slučajeva dijagnosticiranja profesionalnih bolesti.

Izmjenama i dopunama Zakona o listi profesionalnih bolesti iz 2007., u nas je 57 takvih bolesti. U RH je zaključno s 31. prosinca 2012. bilo 305 slučajeva profesionalnih bolesti, obuhvaćene su Registrom profesionalnih bolesti koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR).

Isto poduzeće i radno mjesto, a primaju različitu plaću?!

Prva grupa slavonsko-baranjskih turističkih sezonaca već je pristigla na svoja radna mjesta na Jadranu. Druga će grupa radnika put Jadrana početkom lipnja, kada radna mjesta popunjavaju mali obiteljski hoteli, restorani, ponajviše kafići.

  Ovisno o tome gdje rade, slavonski sezonci mogu zaraditi i do 8.000 kuna mjesečno.

Za kvalificirane konobare i kuhare plaća se kreće od pet do osam tisuća kuna. Oni koji rade u hotelskim kućama uredno su prijavljeni, plaća sjeda na dogovoreni datum s redovitim uplatama za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ali njima uglavnom nije plaćen smještaj. Oni koji rade u privatnim restoranima imaju osiguran smještaj, ali je onda plaća nešto manja, piše Novi list.

Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja