Vijesti

Kako pronaći posao iz snova...

Traženje posla je zapravo angažman s punim radnim vremenom. S obzirom na visoku stopu nezaposlenosti među mladima u europskim zemljama, oni su s pravom zabrinuti za budućnost. Kolike su njihove šanse da pronađu siguran posao, a kamoli posao iz snova?

 

Sean Gannon, voditelj ureda za poslovno savjetovanje na sveučilištu Trinity u Dublinu, kaže: "Trik je u tome da budete sigurni koji je vaš posao iz snova i koje je vještine potrebno savladati da biste ga dobili. Druga važna stvar je, po mom mišljenju, ispitati ulogu društvenih medija u procesu traženja posla te provjeriti koliko je bitna prisutnost na Twitteru i LinkedInu za vaš posao", piše Euronews.

 

No, 24-godišnji Ronan Kelly upravo je postao magistar poslovanja i poduzetništva. Prijavljuje se za različita radna mjesta, ali kaže da to može biti jako obeshrabrujuće. "Neke vam tvrtke niti ne kažu da niste dobili posao, ili zašto ga niste dobili", pojadao se.

Dakle, što poslodavci traže?

"Kada anketiramo poslodavce, oni uvijek stavljaju naglasak na stalno učenje", kaže Sean Gannon.

Budite mudri i ovladajte svojim financijama

Hrvatska udruga banaka u suradnji s pet banaka članica i ove je godine pripremila besplatne radionice na kojima građani mogu steći praktična znanja o vođenju osobnih financija. Prva proljetna radionica održat će se u srijedu, 24. travnja, u Zagrebu.

  Cilj radionice je bolje upoznati polaznike s osnovama štednje i ulaganja i motivirati ih na redovito vođenje osobnih financija i promišljanje koriste li ponuđene vrste proizvoda na tržištu na najbolji mogući način.

Radionica nije financijsko savjetovanje, već daje sažeti pregled osnovnih štednih proizvoda i ulaganja, razloge za vođenje osobnih financija, ukazuje na što je potrebno obratiti pažnju prilikom odabira jedne ili druge vrste štednje i ulaganja s naglaskom na tome da je vođenje i upravljanje osobnim financijama individualno.

Platili ste taksi u Londonu? Tražite povrat poreza u Hrvatskoj

Društvo U Turn Tax refund je globalna kompanija sa sjedištem u Dubaiju, specijalizirana za povrat PDV-a i usklađivanje s PDV zakonodavstvom s više od 25 ureda diljem svijeta, a svoje usluge sad nude i na hrvatskom tržištu.

  Tvrtka će pomagati kompanijama da dobiju povrat poreza na dodanu vrijednost koji su platili za vrijeme obavljanja posla u stranim zemljama. Troškove na koje je plaćen PDV za vrijeme boravka u stranoj zemlji, a na koje se može tražiti povrat poreza su npr. troškovi smještaja, iznajmljivanje vozila, trošak javnog prijevoza i taksi službe, kotizacije za sudjelovanje na seminarima i obučavanjima, PDV na uvoz, te troškovi oglašavanja u inozemstvu.

Kako bi kompanija mogla dobiti povrat poreza iz drugih zemalja, mora imati originalne fakture koje se šalju u poreznu upravu zemlje u kojoj je trošak napravljen. Nakon ulaska Hrvatske u EU, ovaj proces će biti olakšan zbog digitalizacije procesa te za neke zemlje neće biti ni potrebne originalne fakture već će biti dovoljno dokazati da je usluga naplaćena onome koji traži povrat poreza.

Evo zašto je u Zagrebu porasla prosječna plaća

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za studeni prošle godine iznosila je 6.699 kuna. 

To je u odnosu na mjesec prije nominalni porast za 5,5 posto, dok je u odnosu na studeni 2011. godine pad za 2,4 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Prosječna zagrebačka neto plaća za studeni bila je za 349 kuna veća nego za listopad, no rast neto plaće za studeni na mjesečnoj razini je uobičajen i na njega ponajviše utječe isplata božićnica u tvrtkama koje ih isplaćuju. U odnosu na studeni 2011. godine pak prosječna neto plaća u Zagrebu bilježi smanjenje i to za 167 kuna. Po nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je neto plaća zaposlenih u pravnim osobama na razini Hrvatske za studeni iznosila 5.681 kunu, pa proizlazi da je prosječna zagrebačka neto plaća veća za 1.018 kuna, ili za oko 18 posto.

 

Oni imaju sreće: Stipendija, stažiranje u Norveškoj pa siguran posao

Zagrepčanina Brunu Pešeca i Rastočanina Krunoslava Holjevca, za razliku od većine studenata, već sad čeka siguran posao.

  Nakon što su uspješno završili zimski semestar na prestižnom Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije (NTNU) iz Trondheima čeka ih nastavak studija na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB).

Kad diplomiraju, a očekuju da će to biti u srpnju, obavezni su tri godine raditi u Đuri Đakoviću, s tim da će šest mjeseci stažirati u Kongsbergu, visokotehnološkoj tvrtki koja radi za trgovačku mornaricu, obrambenu i svemirsku industriju te naftni i plinski sektor.

HEP otpušta 2.000 radnika, nekima i do 500.000 kuna otpremnine?!

Otkaz se sprema za čak 2.000 radnika HEP-a koji će za sobom povući otpremnine u prosječnom iznosu od 233 tisuće kuna. To bi poduzeće trebalo koštati ukupno 450 milijuna kuna, a računa se da će HEP time uštedjeti 600 milijuna kuna do 2016. godine.

Radnici HEP-a prema kolektivnom ugovoru imaju pravo na otpremninu u iznosu od 60 posto prosječne bruto mjesečne plaće po godini staža, a među otpuštenima će biti značajan broj zaposlenika čiji staž premašuje 30 godina.

No, najveće otpremnine pripale bi pojedinim rukovoditeljima koji su dolaskom nove uprave raspodijeljeni na mjesto nižega ranga. Njih je, po novoj sistematizaciji, na stotine. U slučajevima onih koji su odbili niže plaće i funkcije, prema kolektivnom ugovoru je ponuđen otkaz uz otpremninu, piše list, pa bi pojedini rukovoditelji mogli dobiti i 500 tisuća kuna iako im samo nekoliko godina nedostaje do penzije.

Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja